Tko dođe u Požeško-slavonsku županiju, iznenadit će se bogatim i raznolikim krajolikom. Konfiguracija terena ovdje razbija uobičajenu predodžbu o ravnoj Slavoniji – na relativno malom prostoru od 1815 km², uz ravnice s plodnim njivama, naći ćete i planine i gore, čija podnožja krase vinogradi nadaleko poznatih vinskih kuća, te bujne šume u višim predjelima. Upravo su vinske ceste jedan od turističkih aduta ovoga kraja. Drugi je prirodni biser Geopark prirode Papuk koji privlači posjetitelje ljepotom krajobraza, velikom geološkom i biološkom raznolikosti te vrijednom kulturnom i povijesnom baštinom.
Status geoparka, i to kao prvo hrvatsko područje, Papuk je dobio 2007. godine. Ostatke izumrlog miocenskog mora, arheološke okamine i izljeve vulkanskog kamenja i kamenog silita opisali su mnogi putopisci, ne skrivajući svoju očaranost ljepotom ovoga kraja. Geopark obiluje pješačkim, biciklističkim i planinarskim stazama te raznim drugim aktivnostima poput jahanja, razgledavanja špilja uz vodstvo rendžera Parka i slično. Inicijativom županijske TZ Općina Velika kao i Geopark Prirode Papuk postali su zbog svoje sadržajne raznolikosti dio turističke ponude projekta kutjevačke vinske ceste koja uz požeško-pleterničku i pakračku vinsku cestu obuhvaća najveći broj vinogradara, vinara i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s razvijenim smještajnim kapacitetima.
Kutjevo kao vinska prijestolnica Slavonije gotovo je sve manifestacije tijekom godine podredila ocjenjivanju, prezentaciji i konzumiranju vrhunskih vina ovog podneblja, ponajprije graševine – kraljice među vinima. Uz kaptolački gospodarski sajam Vino – kap, kutjevački Festival graševine te proslave vinskih blagdana sv. Martina i sv. Vinka postali su nezaobilazni dio ugostiteljske i turističke ponude kutjevačkog vinogorja.
Izletište i park šuma Omanovac nedaleko od Pakraca svojim bogatim sportskim sadržajima privlači planinare, rekreativce i turiste tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima strme staze obronaka Psunja koriste se za skijanje i sanjkanje, dok je ljetna sezona predviđena za planinarenje, moto-sport, jahanje, paragliding i brdski biciklizam. Biciklisti ovdje svakodnevno treniraju slobodnu vožnju i spust na stazi dugačkoj više od 1000 metara. Posebno je atraktivna vožnja završnim dijelom staze, popularnom “Anakondom“, koja se proteže kroz park šumu Kalvarija iznad samog grada. Taj dio staze, dug 200-tinjak metara, posebno je uređen za vožnju spretnosti s brojnim preprekama i “zamkama“ koje iziskuju izuzetnu spretnost vozača.
Uz prirodne resurse i gastronomsku zbilju prirodnog obilja, izuzetno je značajna i sakralna baština s jedinstvenim gotičkim freskama u Crkvi sv. Lovre te Katedrala sv. Terzije Avilske, središte Požeške biskupije, čiju su unutrašnjost oslikali Oton Iveković i Celestin Medović. Vjerski turizam uzima maha u Pleternici, poznatome svetištu Gospe od Suza, koje svake godine krajem kolovoza posjeti više od 10.000 vjernika.
Cijelo područje Požeško-slavonske županije njeguje tradiciju očuvanja starih običaja, pa se na području Velike, Pleternice, Jakšića i Brestovca održavaju smotre folklora i sijela na kojima se oblače narodne nošnje, stolovi ukrašavaju raznovrsnom hranom pripremanom po starim receptima, kako su to pravile naše bake, te se tom prigodom izlažu i pokazuju stari i starinski predmeti.
Jedna od manifestacija koja u Požegu dovede mnoštvo posjetitelja je Požeško kulturno ljeto. Manifestacija je počela još 23. lipnja, a traje sve do 27. srpnja. Čine je pregršt kulturno-zabavnih i sportskih sadržaja, od koncerata tamburaške glazbe, ljetnih sportskih zabavnih natjecanja, večeri poezije do izložbe slika i fotografija koje se održavaju na raznim lokacijama u gradu (gradski bazeni, gradsko kazalište, šetališna zona, ljetne terase).
